Etno muzej Pougarja
Etno Pougarac Milenko Malić
Korizma
Korizma obuhvaća četrdeset dana prije Uskrsa, a počinje na Čistu srijedu, i završava na Veliki petak. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći. U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovjedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs.
Unutar korizme ima šest nedjelja i svaka ime svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredopusna, peta Glušna, a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.
Za korizmu se suđe otkuha da na njemu ne bude masnoće jer se cijela korizma postila. Uz cijelu korizmu se nije pjevalo, plesalo a niti su se cure i momci sastajali. Korizmene molitve govore o muci Isusovoj i smrti na križu. Srednjovjekovne su vjerske pjesme: Muka Isusova i Gospin plač. Na vjersku je liriku utjecala Šibenska molitva pisana u ritmičkoj, recitativnoj prozi.
Korizmene i uskrsne molitvene pjesme molile su se od Čiste srijede do Uskrsa. To je vrijeme kada katolici posebno i skrušeno žive i pripravljaju se za najveći blagdan – Uskrs. Mnogobrojne su starinske molitve koje kazivači i danas kazuju.
Sljedeća pjesma rezultat je razumjevanja križa i Isusove muke:
Sveta zvona zazvoniše,
Svetu Gospu okruniše,
Sveta Gospa ustajaše.
Pa na prozor pogledaše
Ide l' Ivo, ide l' zlato.
Al na vrata zag'lamaše;
„Sjedi Ivo, sjedi zlato,
Da te pitam za Isusa,
Za Isusa sina svoga,
Sina svoga meštra tvoga.
Sad ga ovda protiraše,
I milo ga udaraše,
I šakama i nogama.
Da je za to majka znaa,
Pa podnila po onom svijetu,
Pa bi blaga nakupila,
Svoga sina otkupila.“
Amen.
Crkva se gradi je molitvena pjesma koja se pjevala za vrijeme korizme. Kao i ostale uskrsne molitvene pjesme i ova pjesma govori o muci Kristovoj:
Crkva se gradi
Crkva se gradi,
Tamjanom se kadi,
U njoj Gospe kleči,
U sveg srca ječi,
Grozne suze roni,
Dragom Bogu moli.
Prođoše žudije,
Provedoše Isusa,
Zlatnu mu krunu skinuše,
Trnovu natakoše,
Dokle trnova kruna dopire,
Dotle anđeli škropiše,
Bog je sam govorio,
Ko bi ovu molitvu izgovorio,
Spasio bi tri duše,
Očevu, majčinu i svoju.
Izvor: Etnokultra i usmena književnost Hrvata u Jajačkom kraju
I načelnik Općine Dobretići oglasio se u vezi vremenski (ne)prilika zadnjih dana
upis Načelnika Općine Dobretići Marka Dražetića na forumu Pougarja Online smo prenijeli u cijelosti
http://pougarje.de/index.php/forum/2-Nema-raja-bez-rodnoga-kraja/8495-POUGARJE-ZIMI#8706
Posto sam na ovu temu dosta upucen, ova zima nam je zadala mnogo glavobolje, posto je Boran dao dio odgovora onima koji su pitali o prohodnosti cesta kako lokalnih tako i regionalne, zao mi je sto Vam na vrijeme nismo odgovarali ali vjerujte bili smo ove zime i prezauzeti ciscenjem cesta i odlaskom na teren pa je to razlog sto se nismo na vrijeme oglasavali, a kasnije je dosao i natjecaj za kuce pa su djelatnici Opcine bili dosta zauzeti u radno vrijeme.
Rasho, ne samo da je cesta u Vukovicima prohodna , nago smo stigli do svake kuce, Marko Tokalic, Nikica Ascic, Mare i Zorka, do tvog strica Ivana.
Opcina je organizirala i kupila o trosku Opcine i dostavila lijekove za sve one koji mjesecno dizu lijekove na recept, kupili smo im voce i napitke, isli u posjetu svakodnevno, Ivanu smo i vodu nosili jer mu je voda zamrzla.
Nije bio problem cistiti ceste, ali su niske temperature stvarale probleme i nafta je zamrzavala u toku rada pa smo morali prekidati sa radovima, ljudi su ostajali na terenu i do 4 sata ujutro, a dnevna temperatura dvadesetak dana je bila -17.
Cistili smo i u Melinu ne samo do skole nego i u Begluk, osobno sam bio kod Brke Ive Vardica , sa terencom sam se spustio , fala Bogu Brko nam je sve bolje.
Brnjici i Pavlovici su takodje redovno odrzavani a i do Pasalija takodje. u Milasevcima Ivici, cesta za Ugar, Orasac i Zasavica do Zasavickog potoka, prema Dzidzanovoj kuci nismo skroz ali skoro je do kuce ocisceno.
Nismo imali smrtnih slucajeva zbog promrzavanja a ni potrebe za intervencijom doktora, a moram pohvaliti i djelatnike policije iz Dobretica koji su sa djelatnicima Opcine i civilnom zastitom isli na teren i danonocno bili u kontaktu sa ziteljima Pougarja.
Niko se nije pozalio na manjak namirnica za ishranu jer nasi ljudi se dobro pripreme za zimu, najveci strah je bio kod starijih osoba nedostatak lijekova i vode.
Kad sve podvucemo, usporedimo sa drugim Opcinama koje ni do daas nisu deblokirale pojedina mjesta, usporedimo njihov Opcinski proracun sa nasim, mozemo biti prezadovoljni, uzimajuci u obzir teren, nadmorsku visinu i sve ostalo, jer smo u najkriticnijim trenucima na lokalnim cestama imali istovremeno i pet strojeva nadam se i da su nasi zitelji zadovoljni.
Neki dan smo na temelju odluke stozera civilne zastite deblokirali u Melicima i obitelj Jusufa Melica, na cemu mi je zahvalan nac. Opcine Travnik, a moram naglasiti da su me on i nac. Opcine Jajca nazvali i nudili pomoc iako u svojim Opcinama nisu bili deblokirali sva naselja.
Za dokumentarac o Jajcu 40.000 kn
Sevdahom uz harmoniku, folklor srednje Bosne, šargiju, ali i tamburu, protkana je bila đakovačka Donatorska večer za bosanski grad Jajce, sinoć u dvorani Nikolina. Okupila je oko 600 uzvanika, Jajčana i brojnih prijatelja njihova grada, među kojima su se našli Miroslav Tuđman, umirovljeni HV časnici Davor Domazet Lošo i Marko Lukić, Ivan Šimunović iz udruge ''13. rujan'' iz Jajca, kao i načelnici općina Gornji Bogićevci i Stari Jankovci Pavo Klarić i Ivo Lozić.
Namjera je organizatora Drage Bagarića bila prikupiti novac potreban za snimanje i produkciju dokumentarca ''Jajce u odbrani, progonstvu i oslobođenju od agresije (1992.-1995.)''. Na obalama rijeka Plive i Vrbasa Jajce je grad kamena, svjetlosti i vode, stari kraljevski grad koji je od srpskog agresora u rujnu '95. u sklopu akcije Maestral oslobodila IV. brigada Hrvatske vojske. Republici Srpskoj tada je, kako je istaknuto, otkinut dobar komad teritorija i otvoren put prema Banjoj Luci, vitalnom srpskom uporištu čije bi osvajanje značilo konačni poraz Srba u BIH. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Jajce podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Najveći je dio sa samim gradom pripao Federaciji.
Goste su na Donatorskoj večeri, na kojoj je skupljeno 40.000 kn, zabavljali folkloraši KUD-a Prijatelji iz Jajca, HKUD Pougarje iz Daruvara (na slici), osječki tamburaški sastav Džentlmeni kao i najpoznatija harmonika srednje Bosne Vinko Brnada, a dobrom je raspoloženju pridonijela i tombola s vrijednim nagradama. Za izdvojiti je kako su višak hrane preostale nakon večere organizatori odlučili poslati mljekarima prosvjednicima u Zagreb u znak podrške.
www.djakovo-danas.com
Humanost na dijelu
Nakon obilnih snježnih padalina i niskih temperatura, koji su onemogućile pristup udaljenim naseljima Općine Dobretići, u proteklom periodu moglo bi se reći najtežem, organiziran je izlazak na teren i obilazak naselja i stanovnika u najugroženijim dijelovima općine. Organizaciju i obilazak su obavili Općinski načelnik g. Marko Dražetić zajedno sa djelatnicima Općine Dobretići.
Svima nam je poznata ona izjava kako nas je “zima iznenadila“, za stanovnike ovoga kraja ta činjenica i nije toliko bitna, ovo je kraj sa izrazito starijim stanovništvom i ljudi su kao i svake godine zimu dočekali spremno i nabavili osnovne životne namirnice, jedino su lijekovi bili neophodni većini te s te strane pohvalno je reći da je se Općina cijelo vrijeme zalagala za prohodnost svih puteva, a na raspolaganju su bili poduzeća koja su održavala prohodnost istih te je se promet odvijao nesmetano.
Organizirano je čišćenje snijega s lokalnih puteva koje je obavljalo poduzeće Radić Company d.o.o zajedno sa suradnicima, poduzećima Komotin d.o.o i Hum d.o.o. te su deblokirana naselja Vukovići, Melina, Pavlovići i Brnjići, G.Orašac, Milaševci. Nabavljeni su lijekovi, pitka voda, svježe voće i ostale potrebne namirnice koje su dostavljene najugroženijim žiteljima općine.
U naselju Vukovići, dostavljeni su lijekovi i očišćen snijeg stanovnicima, Ivanu i Kati Aščić, Stipanu Aščić, Zorki Aščić, Mari Aščić, Niki Aščić i njegovoj supruzi i Marku i Luci Tokalić. U naseljima Dobretići i Zubovići dostavljeni su lijekovi za Katu Alandžak, Peju Joskića, Ružu Marković i Peju Đukić. U naseljima Pavlovići, Brnjići i Bunar su dostavljeni lijekovi Peji Aščić, Mariji Pejazić, Anici Idžanović i Anici(Ančićka) Idžanović. U naselju Melina obiđeni su Pavo Bunarkić i Ivo Vardić kojemu je dostavljen paket pomoći u najpotrebnijim namirnicama.
Ovih dana bila je i velika posjećenost dijaspore Dobretićima posebno Općine, povodom objavljenog Javnog poziva za dodjelu pomoći za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka licima sa teritorije FBiH. Što je s te strane dobar pokazetelj da su ljudi zainteresirani za svoj kraj kao i povratak. Nadajmo se dobrom ishodu...
Piše: Ivanka Vuk, Općina Dobretići
Pougarska zima
Opće je poznato da su zime u Pougarju duge i teške, ali ova će ostati posebno upamćena kao jedna od najhladnijih zima u povijesti našeg kraja. Znamo od ranije da u pougarskom kraju snijeg pada deset mjeseci u godini ili bolje reći da su od snijega izuzeta samo dva ljetna mjeseca, srpanj i kolovoz.
Ekstremno niske temperature i obilne snježne padaline zabilježene su od 1.-14. veljače ove godine, koje su izazvale velike neprilike. Općina Dobretici i cijeli pougarski kraj odmah je ostao bez struje, pojedina sela bila su na trenutak odsječena, zametena i nepristupačna. Prosječna se dnevna temperatura tih dana kretala oko -17 °C, a noćna se spustila na nepodnošljivih -25 °C, dok je prosječna visina snijega premašila 150 cm .
Po starom običaju u prva dva dana nevremena cijelo područje općine bilo je bez napajanja struje, nastali su veliki kvarovi, potrgani elektro vodovi na dalekovodu i niskonaponskoj mreži.
Na prijevoju Kočanovica nanosi snijega dostigli su nove rekorde i visine od 3-5 metra, gdje je danonoćno angažirana zimska služba održavanja.
Na sreću takve snježne padaline i ekstremno niske temperature na ovom području nisu odnijele nijedan ljudski život, što je ipak najvažnije, ali su u mnogo čemu takve vremenske nepogode zadale mnoge brige i donijele velike probleme starim osobama i mnogim domaćinstvima, koja se uglavnom bave stočarstvom. Jer, život je već dva tjedna potpuno blokiran, promet je otežan ili bolje reći danima potpuno prekinut. Sama prehrana i napajanje stoke bilo je nemoguće zbog zapuhanih izvora,smrzavanja vode i pucanja cijevi. Ovaj već ustaljeni zimski ritam života i najava teške zime najviše je pogodilo naše starce koji moraju po cijeli dan se boriti s održavanjem prohodne prtine, do gospodarskih objekata i prvih susjeda. I dalje u većini mjesta veliki snijeg otežava život usamljenim mještanima iako se općina na čelu s načelnikom Markom Dražetić dobro potrudila da očisti cestu do svakog mjesta, hodanje i vožnja su i dalje jako otežani, a lopate su ovih dana radile »sto na sat« i bile »najpopularnija« alatka pred svakom kućom.
Da nije sve tako crno potvrđuje i nekoliko solidarnih primjera naših umirovljenika povratnika iz Slovenije, kao što su bračni parovi Marjan i Ane, te Ivo i Mare Dražetić koji su tih dana obilazili usamljene stare i nemoćne osobe te im pružali pomoć. Najteže stanje ipak je u selu Vukovići, gdje trenutno živi svega pet staračkih obitelji udaljenih po 1 km jedni od drugih, kao što je teško pokretni Ivan Aščić i njegova supruga, udaljeni od svih, bez ceste i pristupačnosti kojeg je obišao i krizni stžer općine.
Piše: Bare Pršlja
Fotografije ukrali od: Neven Idžanović
Više članaka...
Stranica 1 od 4
<< Početak < « 1 2 3 4 » > Kraj >>